.jpg)
Knjiga je kotač i ima vlastiti život, jednako kao što je i život kotač koji se uvrće u vlastitu knjigu.
Jasna Horvat, Atanor
DOBRODOŠLI
U SVIJET ARS HORVATIANA
Pozdravljam Vas pri dolasku na virtualna predstavljanja književnog opusa Ars Horvatiana.
Pronađeni u mreži brojnih internetskih poveznica, povežimo se i književnim tekstovima. Dobrodošli!
MISAO TJEDNA
Oživljujući vlastitom matematičkom mistikom i ludističkom estetikom uspomenu na znamenito djelo književnoga manirizma Ars combinatoria Ramona Llulla i oslanjajući se na poetiku zadanih matematičkih i jezičnih kodova oulipovaca, Jasna Horvat stvorila je u hrvatskoj književnosti autorski konceptualistički opus Ars Horvatiana koji odgovara na mogućnosti i izazove novoga globalnog i virtualnog doba, ali i na vječnu potrebu za dječjom igrom.
Dubravka Oraić-Tolić
OCIJENILI SU
Kada se svi ti veliki projekti matematičke i semiotičke mistike, propitivanja kulture i identiteta udruže s bogatstvom strukture, citatima iz književnosti i stručne literature, bilješkama, intermedijalnošću (Jasna je sama oslikala Vilikon), pa i vlastitim književnim manifestom u Alikvotu, dobivamo već sada prepoznat- ljivo umijeće pisanja – Ars Horvatiana, najdosljedniju autorsku konceptualnu poetiku u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Dubravka Oraić Tolić
Gramatološki kodirana biografija Konstantina Ćirila
Otkako je 2009. godine u Nakladi Ljevak objelodanjen u čast slavenskomu apostolu, misionaru i kodifikatoru prvoga književnoga jezika za Slavene Konstantinu Ćirilu (Solunskom) i njegovu pismu – glagoljici, roman osječke književnice i znanstvenice Jasne Horvat ne prestaje biti u središtu znanstvenoga i izvanznanstvenoga zanimanja. Tomu je tako zbog njegove nesvakidašnje koncepcije intermedijalnoga eksperimentalnog romana – romana leksikona podvrgnutoga specifičnome znanstvenom ograničenju koje proizlazi iz znanstvenoga polja filologije i njezinih disciplina, ali zasigurno i zbog činjenice da je 2010. godine nagrađen nagradom za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preko filologije kao medija roman Az nije samo postao glasnogovornikom baštinsko-identitetske priče hrvatske (i slavenske) srednjovjekovne jezično-pismovne kulture, već je aktivirao otponac za proizvodnju novih struktura i u znanstvenoj i u izvanznanstvenoj, književnoj i izvanknjiževnoj stvarnosti. Stoga je cilj ovoga njegova razmatranja ukazati na neke dimenzije jezika filološke znanosti uposlene u oblikovanju tematsko- motivsko-strukturnoga svijeta ovoga romana koje su medijskom transformacijom učinile plodnom vezu znanosti i umjetnosti kao komplementarnih praksi usmjerenih istom cilju: proizvodnji operativnih znanja u prvome redu u okviru filologije, a onda i drugih znanstvenih disciplina.
Milica Lukić
Dosadašnja je književna ograničenja Jasna Horvat ostvarila usvajanjem matematičkih, gramatičkih i prirodno-znanstvenih modela. Tako je u "Azu" ograničenje bio simbolički, matematički i grafemski ustroj glagoljskoga pisma, u "Bizariju" gramatičko pojašnjenje načina vezivanja, u "Auronu" određenje ljepote prema pravilu zlatnoga reza, u "Vilikonu" i "Vilijunu" – opraštanje Marka Pola i Kublaj-kana omeđeno magičnim kvadratom broja 12, u "Alikvotu" – potreba za dijeljenjem vlastite osobnosti kodirano alikvotskom mandalom te u "Atanoru" – pojašnjenje (su)postojanja u okviru periodnog sustava elemenata. Tomu nizu romana pisanih ograničenjem pridružuje se "OSvojski", koji je također proistekao iz ograničenja, ali ovaj put povezanih sa strategijom, ratom i hazardom.
Ivana Buljubašić
I ako u “Vilijunu” ima književničke neobuzdane mašte, a ima je, njezin je cilj upozoriti na činjenicu da je i sama ljudska povijest zapravo nedovršeni proces u kojem se sve ne može izmjeriti ni ustanoviti preciznošću apotekarske vage. Stoga i literatura ima pravo promišljati povijest i tzv. povijesne činjenice, što Jasna Horvat uz pomoć svojih brojnih i razgranatih znanja i talenata i čini. Tako ispisuje netipičnu i intrigantnu biografiju netipičnog i intrigantnog Marka Pola, bavi se njegovim podrijetlom, mjesto njegova rođenja pripisuje Blatu na Korčuli, bavi se njegovim šibenskim razdobljem, dakle uvodi nas u svijet u koji do sada i nismo zakoračili.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/kultura/roman-vilijun-jasne-horvat-literarni-je-spomenik-marku-polu-i-oda-nomadizmu-i-nomadima-1157095 - www.vecernji.hr
Denis Derk
Jasna Horvat piše mudre i zanimljive romane, negdje na tankom rubu između znanosti i literature, onom najboljem od oba područja.
Sanja Nikčević
Imamo i odličan primjer u Slavoniji, gdje se kroz nove projekte brendira grad Osijek - književnica i znanstvenica Jasna Horvat svojim primjerom OSvojski spaja kreativne industrije s turizmom i kroz autentičnu priču iz povijesti i nove tehnologije stvara održivu platformu turističke destinacije kao otvorenog sustava, stvara priliku za ulazak novih dionika i njihovih poduzetničkih i inovativnih projekata.
Romana Lekić
„Vilijun“ o Polu priča više nego neke stroge, znanstvene monografije sa stotinama fusnota. Knjiga sobom nosi obilježja Polovog vlastitog djela – „Milion“. On je mješavina činjenica i mašte, pri čemu je objektivna stvarnost podvrgnuta težnji da se čitatelj zadivi, zapanji.
Marin Knezović
Osim ispovjednih zapisa, u najavama poglavlja te uvodnom i zaključnom poglavlju prisutan je i glas sveznajućeg pripovjedača. Služeći se šahovskim figurama i igraćim kartama, autorica je modelirala roman u osam poglavlja.
Lik i djelo Eugena Savojskog povezuje se uz grad Osijek, poveznica grada i glavnoga lika romana tako je naznačena već naslovom. Žanr dnevničkih zapisa dopušta ispovjednu notu kojom se razotkrivaju strahovi, želje, boli i osjećaji koji se pripisuju OSvojskom.
Zanimljiva je vizualna razina teksta s ilustracijama igraćih karata, citatima, i crnom i crvenom bojom, te kodovima zvučnog zapisa.
Jagna Pogačnik