ISKORAK ZNANOSTI I KULTURE: Glagoljica, suvremeni zaštitni znak RH, predstavljena u Beču
17. prosinca 2023. glagoljica, glagoljica u beču, jasna horvat, josipa mijoć, katarina livljanić
Večer posvećenu glagoljici u bečkom Veleposlanstvu Republike Hrvatske upriličile su tri znanstvenice i umjetnice – Jasna Horvat, Katarina Livljanić i JosipaMijoč.
Glagoljaškoj večeri nazočili su brojni uzvanici, među kojima i Jiřího Šitlera, veleposlanik Republike Češke u Beču, a sve ih je pozdravio hrvatski veleposlanik Daniel Glunčić, ujedno i pozivatelj na događanje upriličeno u drugom adventskom tjednu godine posvećene obilježavanju desete obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Uime Matice hrvatske Beč uzvanike je pozdravila Adrijana Markon Jurčić te ih upoznala s Jasnom Horvat, Katarinom Livljanić i Josipom Mijoč, hrvatskim znanstvenicama posvećenim oživljavanju tradicijske kulture. Uz znanstveni doprinos promociji glagoljice, Adrijana Markon Jurčić istaknula je umjetnička ostvarenja Jasne Horvat i Katarine Livljanić te produkcijske projekte Josipe Mijoč usmjerene inovativnim postupcima brendiranja kulturom.
Program Glagoljaške večeri nastavljen je čitanjem teksta „Tko sam ja?“, proslova romana „Az“ Jasne Horvat (Naklada Ljevak 2009 i 2020), a potom razotkrivanjem motiva koji su Jasnu Horvat usmjerili književnom interpretiranju hrvatske glagoljice za koje je 2010. nagrađena HAZU-ovom književnom nagradom „Josip Juraj Strossmayer.“
Osječanke Josipa Mijoč i Jasna Horvat opisale su vlastiti autorski pristup u brendiranju kulturom kojega su nazvale „Model kružne kreativnosti“, a opisale u knjizi „Brendiranje kulturom: glagoljica“. Autorice u knjizi navode kako su „hrvatska glagoljica i glagoljaštvo kulturni fenomeni koji se vežu uz hrvatski narod, jedinstveni po svojim lingvističkim, grafijskim, etnološkim, antropološkim i semiotičkim odlikama.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Glagoljaškom večeri u Beču proslavio se doprinos hrvatske glagoljice današnjoj prepoznatljivosti Republike Hrvatske i njezinome brendiranju glagoljicom. Jasna Horvat i Josipa Mijoč predstavile su knjigu „Brendiranje kulturom: glagoljica“ i katalog izložbe „Glagoljica u kružnoj kreativnosti“ koje je prigodno objavio Institut Andizet. Katarina Livljanić glazbenom je izvedbom potkrijepila spoznaje o glagoljaškim napjevima koje istražuje i izvodi s ansamblom Dialogos. Jasna Horvat glagoljicu je predstavila pismom nadahnutim kršćanstvom te suvremenim zaštitnim znakom Republike Hrvatske koji donosi prestiž i ugled. Posjetiteljima Glagoljačke večeri darovani su primjerci knjige „Brendiranje kulturom: glagoljica“, programska knjižica s opisom izložbe i kolačić „Slatki Az“.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Josipa Mijoč podsjetila je kako se u veljači 2024. puni deseta obljetnica imenovanja hrvatske glagoljice i glagoljaštva nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, peta obljetnica Dana hrvatske glagoljice za koji je proglašen 22. veljače, dok je u siječnju 2024. godine prvi rođendan eurokovanica označenih glagoljicom. „Popularizacijski uspon glagoljice okidač je za upoznavanje hrvatske glagoljice u ulozi glavne junakinje brendiranja kulturom primjenom Modela kružne kreativnosti. Teorijski i praktično brendiranje kulturom uspostavljeno je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a u suradnji s Institutom Andizet i studentima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.“
Josipa Mijoč istaknula je kako je roman „Az“ ishodište brojnih proizvoda kreativne industrije Instituta Andizet i Ekonomskog fakulteta u Osijeku kojima je glagoljica popularizirana na inovativan način. Među opisanim primjerima uzvanici su imali prigodu vidjeti svijetleći stup glagoljskog znakovlja „Alkar“, medalju „Ave, OsEconomia“, dio „Sunčanoga sata“ Ekonomskog fakulteta u Osijeku te Slatki „Az“ – medenjake načinjene u obliku prvog glagoljskoga slova. Jasna Horvat je pojasnila kako se „govorenjem o glagoljici, popularizira tradicija glagoljske misije i vizije pri čemu se Republika Hrvatska predstavlja zemljom visoke i dugovječne kulturne tradicije jer svoja pisma imaju samo velike kulture.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Knjiga „Brendiranje kulturom: glagoljica“ premijerno je predstavljena u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču gdje su pred brojnim posjetiteljima osječke znanstvenice Jasna Horvat i Josipa Mijoč iznijele svoje teorijsko i praktično iskustvo u brendiranju kulturom. Istaknule su kako se kultura i vjera potrošnjom uvećavaju, a hrvatska glagoljica tradicijski je primjer semiotičkog marketinga koji je opismenjavanjem prenosio vjeru, etičnost i želju za obrazovanjem.
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Jasna Horvat naglasila je visoku etičnost glagoljske poruke koja poručuje da je „dobro živjeti časno“ te ulijevanje povjerenja takvog identitetskog određenje uz istodobnu snažnu prepoznatljivost prostora. Brendiranje glagoljicom poticaj je za učestalo govorenje/glagoljanje te time i poticanje poistovjećivanja s drugim identitetskim odlikama Republike Hrvatske, istaknula je Horvat.
Katarina Livljanić prikazala je glagoljaško pjevanje kroz povijest, od srednjeg vijeka i prvih pisanih spomena liturgijskoga pjevanja na staroslavenskome, do spomenika glagoljaškog pjevanja u usmenoj predaji kako se do danas očuvalo na jadranskoj obali i otocima. Prikaz je ilustrirala zvučnim primjerimaglagoljaškog pjevanja (Plač Jeremije Proroka, Govorenje Judino skalam) prisutnima u današnjoj usmenoj predaji te u kreativnome radu ansambla Dialogos čija je umjetnička voditeljica Katarina Livljanić.
Glagoljaška večer završila je otvaranjem izložbe „Glagoljica u kružnoj kreativnosti“ kojom su predstavljena rješenja usmjerena „osvajanju glagoljicom u novom mileniju“. Uz programsku knjižicu s opisom izložbe posjetitelji su za adventski dar primili kolačić „Slatki Az“. (slika)
Projekt Glagoljaška večer i njegovo predstavljanje u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Austriji organizirano je uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, Instituta Andizet u ulozi nositelja projekta te Matice hrvatske Beč. Program Glagoljaške večeri bio je dvojezičan, a konzekutivno prevođenje na njemački jezik vodila je Susanne Oroz.
Autori fotografija: Zoran Cindrić i Mario Miloloža
Tko sam ja?Glagoljičko pismo započinje simbolom: „Az“.„Az“ je znak kojim se označuje slovo „A“, broj jedan i prvo lice jednine – „ja“.„Az“ je simbol, broj, slovo, ali i pitanje: Tko sam ja?„Az“ je početak ambicioznog pisma koje zahtijeva ne samo pisanje nego i propitivanje. Vječno, uporno i tvrdoglavo, uvijek jednako snažno.Nije li prirodno da se baš zbog ovako koncipiranog prvog slova glagoljice dogodilo zanimanje za njegova tvorca? Nije li i Vama intrigantan tvorac novihslova, od kojih već prvo propituje:
Tko sam ja?Uz postanak glagoljice vežu se brojne legende/teorije.Po jednoj, za tvorca glagoljice drži se Konstantin Solunjanin. Ovoj se teoriji priklanjao suvremenik XV. stoljeća, Juraj iz Slavonije.O upućenosti Jurja u glagoljičko pismo svjedoči vještina kojom je tumačio njegova skrivena značenja. Juraj je u prvih devet glagoljičkih slova iščitaoskrivenu poruku Konstantina Solunjanina i odgovor na pitanje prvoga slova: Tko sam ja?
Ja kršćanin, koji slova (po)znam, govorim da je dobro časno živjeti na zemlji.Konstantinovo pismo u sebi sadrži i druge skrivene poruke.Ipak, prvih devet slova posve su jasna smjernica što poručiti samome sebi kada ponestane odgovora na pitanje tko sam ja.Ovaj rukopis slijedi Konstantinova slova.Upućen je odmornima.Pisan je i za one koji su dovoljno uporni.„Az“ se obraća onim čitateljima koji se pitaju: Tko sam ja?Oduvijek.Zauvijek.Jasna Horvat (2020). Az. Zagreb: Naklada Ljevak, str. 11-12.
Jasna Horvat (1966.) hrvatska je nagrađivana književnica i znanstvenica te teoretičarka kulture. Autorica je međunarodnih znanstvenih radova, sveučilišnih udžbenika i istraživačkih studija u području društvenih, humanističkih i interdisciplinarnih znanosti te predavačica na pozvanim predavanjima i književnim susretanjima (Atlanta, Beč, Budimpešta, Chengdu, Ljubljana, Novi Sad, Mostar, Peking, Podgorica, Zagreb).Roman Az (Naklada Ljevak 2009.) posvećen glagoljici nagrađen je prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. godine.
Katarina Livljanić (1966.) hrvatsko-francuska je muzikologinja i pjevačica. Nakon diplome i magisterija (1992) iz muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, usavršavala se u pjevanju i doktorirala u Parizu (1998) na Sorbonnei, gdje predaje kao stručnjakinja za izvedbu gregorijanskoga korala i liturgijske glazbe ranoga srednjovjekovlja. Predavala povremeno i na sveučilištima u Irskoj i SAD-u (Harvard).Umjetnička je voditeljica i osnivačica (1997) međunarodnog vokalnog ansambla Dialogos za srednjovjekovnu glazbu, s kojim je nastupala u mnogim europskim zemljama, Maroku i SAD-u. Snimila je 2 višestruko nagrađivana CD-a (Terra Adriatica; Lombards & Barbars). Pjevački nastupa i samostalno.
Josipa Mijoč (1983.) znanstvenica je, producentica i teoretičarka kreativne industrije. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u svojstvu redovite profesorice sudjeluje u izvođenju nastave na većem broju kolegija. Aktivna je u znanstvenoj i stručnoj publicistici, voditeljica je znanstvenih projekata, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Inicirala jeŽ osnivanje Instituta Andizeta u okviru kojeg je pokrenula i vodila veći broj projekata među kojima se ističe Kreativna riznica i Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije.
Comentarios