• Jasna Horvat

Josipa Mijoč i Jasna Horvat : Potrebno je detaljnije istražiti uloge i komunikacijske procese autora



https://www.mvinfo.hr/clanak/josipa-mijoc-i-jasna-horvat-potrebno-je-detaljnije-istraziti-uloge-i-komunikacijske-procese-autora-i-nakladnika


Pitanje stanja nakladništva u Republici Hrvatskoj kao i pitanje čitanja i čitalačke publike posljednjih je desetak godina u fokusu različitih istraživanja i proučavanja, što znanstvenih, što stručnih. Imali smo prilike pratiti i čitati o mnogim mjerama i strategijama kojima se potiče čitanje, razmjena, darivanje i/ili kupovanje knjiga, a proizašlih iz kulturnih politika RH. Također, tema vještine čitanja i prednosti, odnosno nužnosti čitanja, posebice u najmlađih, u posljednjih se godina pokazala zanimljivom temom te su o tome napisane i prevedene različite znanstvene i stručne publikacije. Sve to govori u prilog važnosti industrije nakladništva kao dijela kreativne industrije koja neminovno svojom ponudom utječe na čitanje ili barem na percepciju čitanja i čitalačke publike u nas.


Među najzapaženijim, ako ne i jedino sustavno istraživanje do sada u području knjige i čitanja među građanima RH istaknulo se ono tržišta knjiga koje je od 2011. po narudžbi udruge Knjižni blok i Zajednice nakladnika i knjižaraprovodio GfK Hrvatska (to je stanovita nadgradnja istraživanja koje je GfK provodio u periodu 2004.-2005.), a analiza posljednjeg u nizu koje je provodio GfK predstavljeno je javnosti u travnju 2018. godine (u 2019. i 2020. godine istraživanje se nastavilo, sada ga uz manje modifikacije provodi agencija Kvaka nakon što je GfK ugasio svoje poslovanje u Hrvatskoj, op.ur.).

Rezultatima tih istraživanja od 2011. godine pratio se rast ili pad čitanosti knjiga i medija te kupovine knjiga, demografska slika ispitane populacije ili pak navike čitanja s pomoću e-uređaja. To istraživanje svojim je ograničavanjem na i

sključivo područje čitatelja i njihovih čitalačkih navika u proteklih godinu dana ponudilo prostora za daljnja istraživanja i širenje područja istraživanja na nakladništvo i pitanje autora kao ključne figure nakladništva, a analizu jednog takvog stanja ponudile su statističarke s Ekonomskog fakulteta u Osijeku izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč i prof. dr. sc. Jasna Horvat. Upravo je objavljivanje njihove studije Nakladništvo 2019. bio povodom za razgovor sa sveučilišnim profesoricama koje već dulje razdoblje sudjeluju u različitim projektima vezanima uz kreativnu industriju, a osobito nakladništvo.

Ivana Buljubašić


Josipa Mijoč i Jasna Horvat, fotografija: Zorislav Kalazić


Ivana Buljubašić: Profesorice Mijoč i Horvat, vaša nedavno objavljena studija nudi rezultate istraživanja stanja u nakladništvu, odnosno analizira rezultate istraživanja djelatnika u nakladništvu, s naglaskom na predstavnike/vlasnike/direktore nakladničkih poduzeća te autore. Što je bio cilj studije te povod uspostavljanja istraživanja i provedbe?


Josipa Mijoč i Jasna Horvat: Cilj istraživačke studije Nakladništvo 2019. uspostavljanje je metodološkog okvira za sustavna, redovita istraživanja nakladništva u Republici Hrvatskoj. Metodologija je razvijana tijekom tri akademske godine, a u okviru znanstveno-istraživačkog projekta voditeljice Maše Kolanović "Ekonomski temelji hrvatske književnosti" koji je Hrvatska zaklada za znanost odobrila 2016. godine i financirala do isteka 2019. godine (IP-2016-06-2613). Riječ je o interdisciplinarnoj istraživačkoj studiji koju potpisujemo nas dvije kao predstavnice istraživača društvenih znanosti, ali je studiju do kraja uobličila i urednički izvrsno vodila Ivana Hebrang Grgić.


S obzirom na to da je rad na projektu započeo 2017. godine, istraživanje je provedeno u nekoliko koraka. Prvo je na temelju istraživačkog plana provedeno kvalitativno istraživanje u obliku dubinskih, polustrukturiranih intervjua s ekspertima (urednici, predstavnici nakladnika, pisci, grafički dizajneri, lektori i drugi dionici nakladničkog sektora). U drugom je koraku analiza polustrukturiranih intervjua bila podlogom u izgradnji strukturiranog upitnika za prikupljanja stajališta radnika u nakladništvu Republike Hrvatske. Zatim je strukturirani upitnik primijenjen pri prikupljanju podataka tijekom prve polovice 2019. godine da bi se u posljednjem, četvrtom koraku primijenila kvalitativna i kvantitativna analiza prikupljenih podataka na temelju koje smo dale uvid u rezultate te kritički osvrt na opisanu metodologiju, prijedloge rješenja i preporuke budućim istraživačima. Vaša je studija prva u nizu istraživačkih publikacija koju je objavio Institut Andizet u biblioteci Alkar. Cjeloviti je naziv udruge Andizet - institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji, a kao članice udruge već neko vrijeme provodite i sudjelujete u različitim projektima koje ponajprije možemo vezivati uz kreativnu industriju i mlade. Možete li reći o čemu je riječ?


Andizet – institut za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji (ili skraćeno Institut Andizet) od 2014. godine provodi istraživanja u kreativnoj industriji te popularizira znanstvene i stručne spoznaje, a u posljednje dvije godine intenzivira i vlastitu nakladničku djelatnost čiji je pregled dostupan u otvorenom pristupu na mrežnom mjestu Instituta (www.andizet.hr). Institut Andizet nagrađivan je za svoje djelovanje, posebice za popularizacijski simpozij Kreativna riznica kojim u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijekupopularizira kreativnu industriju. Teme Kreativne riznice rječito govore o usmjerenosti Instituta.

Koncem 2019. Institut Andizet ustrojio je tri biblioteke (AlkarAuron Andizetum) od kojih su prve dvije posvećene publiciranju istraživačkih studija. Tako je biblioteka Alkar usmjerena objavljivanju znanstveno-istraživačkih studija, dok je biblioteka Auron usmjerena objavljivanju umjetničko-istraživačkih studija. Zalažemo se za publikacije otvorenog pristupa kao i za iznimnu vrsnoću publikacija.


Ne samo da istražujete i pišete radove o nakladništvu već ste kao članice Instituta Andizet i same nakladnici te imate jedinstven pogled na stanje u nakladništvu. Uvidom u impresum studije uočava se da publikacije koje spominjete kao dijelom biblioteka Alkar i Auron moraju biti recenzirane, a spominjete i naoko neobičnu sintagmu umjetničko-istraživačkih studija. Možete li to pojasniti?


Sukladno postavkama znanstveno-istraživačke djelatnosti, Institut Andizet za svoje znanstveno-istraživačke publikacije zahtijeva dvije pozitivne recenzije te urednika povezanog s temom istraživanja. S obzirom na to da je riječ o publikacijama otvorenog pristupa, urednički odbor za temeljni kriterij publiciranja postavlja vrsnoću studije, a odmah uz vrsnoću i atraktivnost spoznaja koje autori prezentiraju. Cilj je objavljivati publikacije koje oblikovanjem i sadržajem predstavljaju most između dviju najčešćih oblika znanstvenog izvještavanja, tj. premosnica su između članaka i knjiga.

Istraživačkim studijama daje se prilika izvijestiti o preliminarnim istraživačkim rezultatima, uspostavljanjima metodologija, revidiranim prethodnim spoznajama ili prvim uvidima u posve nova područja umjetničkog izričaja. Potičemo umjetnike na predstavljanja njihovih opusa ili dijelova opusa, ali zahtijevamo barem dvije recenzije neovisnih recenzenata. U biblioteci Auron predviđamo objavljivanje studija iz svakog od dvanaest područja kreativne industrije – arhitektura, audiovizualne umjetnosti, baština (arhivi, knjižnice, muzeji), dizajn, glazba, izvedbene umjetnosti, knjiga/nakladništvo, mediji, oglašavanje i tržišne komunikacije, primijenjene umjetnosti, računalne igre/novi mediji, vizualne umjetnosti. Još jedna naoko začuđujuća činjenica jest da je istraživanje nastalo u sklopu spomenutog projekta "Ekonomski temelji hrvatske književnosti" koji spaja filologiju i ekonomiju, a čiji su suradnici većinom znanstvenici humanističkih znanosti, i to teoretičari i povjesničari književnosti. Kako ste se uklopile u projekt i što možemo očekivati kao rezultate projekta, a vezano za nakladništvo u RH?


Slika 1.  Sektori kreativne industrije u Republici Hrvatskoj


Sektori kreativne industrije (preuzeto iz "Ars Andizetum").


Projekt "Ekonomski temelji hrvatske književnosti" (IP-2016-06-2613) započeo je s radom 1. ožujka 2017. i odvijao se do 1. ožujka 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica je projekta Maša Kolanović okupila istraživački tim od 12 stručnjaka i 7 inozemnih konzultanata. Cilj projekta postavljen je prilično široko i njime se pokušalo prikupiti temeljno znanje za istraživanje odnosa ekonomije i hrvatske književnosti kroz različita razdoblja hrvatske književne povijesti. Ekonomija je promatrana u širem značenju područja i praksi proizvodnje, potrošnje, distribucije i trgovine iako su pojedini segmenti istraživanja obuhvatili i odnos hrvatske književnosti i ekonomske znanosti.

Posebno je zanimljivo polazište da književnost i ekonomija kao tradicionalno odvojene sfere imaju dodirnih točaka i razloga za proučavanje njihova odnosa. Projekt je rezultirao većim brojem znanstvenih radova predstavljenih na konferencijama i objavljenim u međunarodnim časopisima, a jedan je od rezultata i istraživačka studija Nakladništvo 2019. U izgradnji kontekstualnog istraživačkog okvira prezentiranog u studiji proučene su aktivnosti Zajednice nakladnika i knjižara te srodne istraživačke studije među kojima se ističu: "Mapiranje kulturnih i kreativnih industrija u Republici Hrvatskoj" (Rašić Bakarić i sur. 2015) te "Istraživanje tržišta knjiga u RH" (GFK 2018). Za razliku od postojećih studija nakladništva Vi ste nakladništvu pristupile kao jednom od sektora kreativne industrije te spominjete u studiji i termin kreativna klasa. Pojasnite razloge i opravdanost takvog pristupa nakladništvu.


Tragom prethodnih istraživanja kreativnu industriju definirale smo 2018. u publikaciji "Ars Andizetum" kao djelatnost koja je „projektno organizirana i zaštićena  autorskim pravima, a usmjerena stvaranju (ne)materijalnih proizvoda i usluga namijenjenih razmjeni na tržištu“. Nakladništvo je u toj publikaciji ubrojen u jedan od dvanaest sektora kreativne industrije čiji su proizvodi (knjige u najširem smislu riječi, a među njima i književne knjige) namijenjeni razmjeni na tržištu.


Jasna Horvat, fotografija: Zorislav Kalazić


Prihvati li se takvo određenje književnosti prema kojemu se književni tekstovi u okviru sektora knjige i nakladništva proizvode u „knjige – proizvode namijenjene razmjeni na tržištu“, tada se književnost može promatrati iz vizure njezina ekonomska utemeljena, a nakladnička poduzeća kao predstavnici kreativnih poduzeća. Književne knjige time su kao i drugi proizvodi nakladničkog sektora namijenjeni razmjeni na tržištu i određeni su vrijednosnim izrazom u kojemu se vrijednost robe/proizvoda izražava umnoškom cijene i količine.

Kreativna industrija u Republici Hrvatskoj još uvijek nije institucionalizirana, a doprinos Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Instituta Andizet očituje se u njezinu populariziranju na Kreativnoj riznici koju organiziramo svake godine počevši od 2015. kao i u istraživačkim naporima među kojima je i studija "Nakladništvo 2019". Prikupljanje podataka proveli ste uporabom programa SurveyGismo i, opisujući postupak prikupljanja podataka, podosta ste prostora posvetili opisivanju kriterija za izbor jedinica u uzorak. Kako ste odredili navedeni kriterij istraživanja?

Rezultati istraživanja temeljeni su na statističkoj analizi podataka prikupljenih u prvoj polovici 2019. godine, a provedenoj uporabom programa IBM SPSS Statistics 23.0. Ispitanicima su dostavljene poveznice s uputom za pristupanje istraživanju, a kriterij za pristupanje istraživanju bio je potvrdan odgovor ispitanika na prvo pitanje koje je ujedno i kriterijsko pitanje: Jeste li do sada navedeni u impresumu objavljene knjige (književnost, teorija književnosti i publicistika)?. Ispitanici koji su odgovorili potvrdno (Da) nastavili su s daljnjim ispunjavanjem upitnika (n = 158), a samo njih četvero nisu imali pristup istraživanju.

Najveći udio ispitanika obuhvaćenih uzorkom u nakladništvu djeluje u svojstvu autora (36,1%), prevoditelja (23,4%) i urednika (16,5%). Drugim riječima, 75,9% ispitanika u uzorku svoju uključenost u nakladništvo ostvaruje jednom od navedenih aktivnosti. Unatoč tome što je cilj studije, kako navodite, uspostavljanje „metodološkog okvira za sustavna, redovita istraživanja nakladništva u Republici Hrvatskoj“, rezultati istraživanja razdijeljeni su u osam poglavlja, a posebna je pozornost posvećena analizama stajališta autora.

Točno, rezultati istraživanja organizirani su u nekoliko cjelina od kojih prva govori o uključenosti ispitanika u sektor nakladništva, druga i treća o određenju nakladništva (stajališta autora i stajališta svih ispitanika), četvrta donosi autorska stajališta o nakladništvu, peta donosi nakladnička stajališta o nakladništvu, šesta opisuje što znači „živjeti nakladništvo“, sedma donosi prijedloge ispitanika za poboljšanje stanja u nakladništvu, a osma samoprocjenu ispitanika vlastitih nedostajućih znanja i vještina potrebnih u suvremenom nakladništvu.

Kako bi se ostvario uvid u određenje nakladništva, autori (n = 94) ocjenjivali su zadovoljstvo trenutačnim stanjem nakladništva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o ocjenjivanju jedanaest izjava povezanih s nakladništvom kojima se željelo doznati koliko su autori zadovoljni čitanjem i cijenama njihovih knjiga, radom strukovnih udruga, otkupom njihovih knjiga odlukom knjižnica kao i odlukom Ministarstva kulture, promocijom i samopromocijom njihovih knjiga, potporama koje autori ostvaruju na natječajima Ministarstva kulture, njihovom prisutnošću na sajmovima i festivalima, medijskim praćenjem njihovih knjiga te prevođenjem njihovih knjiga na strane jezike.

Niske prosječne ocjene ukazuju na nezadovoljstvo autora stanjem nakladništva u Republici Hrvatskoj. U nizu niskih ocjena na posljednjem je mjestu zadovoljstvo autora prevođenjem knjiga na strane jezike (a.s. 2,02), medijskim praćenjem knjiga (a.s. 2,45), prisutnošću autora na sajmovima i festivalima (a.s. 2,46) te potporama koje autori ostvaruju na natječajima Ministarstva (a.s. 2,60). Najvišu prosječnu ocjenu autori su dodijelili zadovoljstvu zbog čitanja njihovih knjiga (a.s. 3,37). Premda je riječ o najvišoj prosječnoj ocjeni, riječ je o stajalištu koje ukazuje da ispitanici nisu „niti zadovoljni niti nezadovoljni“ jer su vjerojatno i nedostatno upućeni u točno stanje čitanja njihovih autorskih knjiga. Posebno se zatim analiziraju i stajališta nakladnika. Postoje li neke srodnosti u njihovim stajalištima glede nakladništva u RH?

S ciljem kreiranja profila nakladničkih poduzeća onih nakladnika koji su obuhvaćeni istraživanjem, ispitanici (nakladnici) zamoljeni su odgovoriti koliki je broj zaposlenih u njihovim poduzećima, koliko knjiga objavljuju na godišnjoj razni, koliko odbijaju rukopisa, koliko djelatnika zapošljavaju na neodređeno vrijeme, a koliko ih je honorarno zaposlenih.

Polovica nakladnika uključenih u uzorak (n = 20) zapošljava dvije osobe i manje/više od toga, godišnje objavljuje 10 knjiga i manje/više od toga te godišnje odbije objaviti 20 rukopisa i manje/više od toga. Vezano uz honorarno zapošljavanje, polovica nakladnika navodi kako honorarno zapošljava dva i više/manje djelatnika.

Omjer godišnje objavljenih i odbijenih rukopisa ukazuje na veći broj odbijenih u odnosu na broj objavljenih rukopisa. Ujedno je utvrđeno da se nakladnicima u najvećoj mjeri javljaju sami autori (44,2% od prikupljena 43 odgovora, odnosno 95% od ukupno 20 ispitanih nakladnika). Premda navedeno upućuje na monopolistički položaj nakladnika u odnosu na trenutačne uloge autora, preporuka ovog istraživanja detaljnije je istražiti uloge i komunikacijske procese autora i nakladnika.


Josipa Mijoč, fotografija: Zorislav Kalazić

Utvrdili ste i određene povezanosti stajališta djelatnika u nakladništvu, i to od autora do grafičkih dizajnera. Možete li na temelju toga navesti koji bi bili najvažniji rezultati istraživanja i komu će oni koristiti?


Ocjena stanja u nakladništvu kreće se u intervalu od 1 (jako loše) do 4 (dobro) jer nijedan ispitanik nakladništvo nije ocijenio ocjenom 5 (jako dobro). Najveći udio ispitanika stanju u nakladništvu dodijelilo je ocjene 1 i 2 (ukupno 62% ispitanika), osrednjim ga ocjenjuje 32%, a dobrim svega 6% ispitanika.  


Slobodno i fleksibilno radno vrijeme ispitanici su izdvojili kao dominantnu odrednicu rada u nakladništvu. Premda su u određenju književnosti ovladavanje novim tehnologijama označili izrazito niskim ocjenama, pri ocjeni vlastita rada u nakladništvu ovladavanje novim tehnologijama ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,29. Javni nastupi, stalne edukacije, samopromociju i gubitak privatnosti ispitanici ne vide oblicima rada u nakladništvu s kojima se mogu poistovjetiti.

Najvažniji rezultat ove studije uspostavljanje je metodološkog okvira za sustavno provođenje istraživanja stajališta djelatnika u nakladništvu. Metodološki okvir svakako podrazumijeva dograđivanja i prilagodbe budućim kretanjima u nakladništvu Republike Hrvatske.


Studija bi trebala koristiti nakladnicima i nositeljima politika koji određuju propise iz domene nakladničkog poslovanja te ujedno i istraživačima nakladništva kao fenomena društvenih znanosti i kreativne industrije. Ako se na temelju preporučene metodologije uspije uspostaviti redovito provođenje istraživanja o radnoj snazi nakladništva, stajalištima i ocjenama zakonodavnih i tržišnih okvira, nakladništvo bi se uspješnije razvijalo i unaprjeđivalo.


Budući da istraživanja ne mogu biti tako sveobuhvatna u kojem ih god području provodili, čini se da i vaša metodologija i kreirani upitnik ostavljaju prostora za širenja i dopune, možda u smjeru detaljnijih propitivanja stajališta ostalih djelatnika u nakladničkom proizvodnom lancu - urednika, lektora, prevoditelja, grafičkih dizajnera itd. Što stoga smatrate ograničenjima istraživanja i biste li u ponovljenom istraživanju štogod promijenili?


Ograničenje u prikupljanju podataka bilo je neuključivanje Ministarstva kulture kao potpore za distribuciju upitnika i oglašavanju istraživanje. Drugim riječima, istraživačko ograničenje povezano je s procesom prikupljanja podataka, odnosno činjenicom da je riječ o pilot-studiji koja nije popraćena javnim pozivom ispitanika na sudjelovanje. Navedeno ograničenje otklonilo bi ponovljeno prikupljanje podataka potpomognuto suradnjom s Ministarstvom kulture, Ministarstvom gospodarstva, Hrvatskom gospodarskom komorom i snažnijim uključivanjem strukovnih udruga.

Istraživačima nakladništva preporuka je u ponovljenim istraživanjima uključiti članove strukovnih udruga iz domene grafičkog oblikovanja teksta, ilustriranja teksta i drugih specijaliziranih područja nakladničke djelatnosti. Preporuka je i nadalje zadržati online obuhvat podataka, ali za osobe koje nisu oslonjene na digitalnu tehnologiju osigurati upit licem u lice.

Ako se istraživanje uspije redovito provoditi u širem obuhvatu prikupljanja podataka, ostvarit će se pretpostavke za istraživanje (i usporedbe) stajališta radne snage u nakladništvu Republike Hrvatske.


U studiji se referirate na jednu od već ponuđenih ideja, odnosno rješenja problematike vezane uz nakladništvo u RH. Riječ je o izgradnji digitalne burze neobjavljenih autorskih sadržaja. Govore li rezultati istraživanja u prilog takvoj ideji ili joj se suprotstavljaju?


Rezultati ove istraživačke studije upućuju da zaposleni u nakladništvu ne posjeduju dostatne poslovne, marketinške i komunikacijske vještine te da ih opterećuje nedostatna zaštita autorskih prava. Jednako tako, ispitani autori najčešće posjeduju neobjavljeni tekst. Riječ je o prosječno 3,52 neobjavljena teksta, što nam govori da polovica autora posjeduje dva neobjavljena teksta, a više od 25% autora posjeduje tri i više neobjavljenih tekstova. Nadalje, 80% autora spremno  je pregovarati s većim brojem urednika o objavljivanju autorskog teksta te je gotovo polovica autora (48%) spremna javno oglasiti informacije o svom autorskom tekstu prije potpisivanja ugovora o njegovu publiciranju. 


Navedeno otvara prostor razmišljanju o organiziranju digitalnog, otvorenog tržišta za oglašavanje neobjavljenih autorskih sadržaja te time i stvaranju pretpostavki za uvid u književnu ponudu atraktivnu i sektoru nakladništva i drugim sektorima kreativne industrije. Svakako ostaje istražiti dodatne načine tržišnog komuniciranja u nakladništvu i utvrditi razloge koji priječe publiciranje postojećih neobjavljenih tekstova. Obje ste autorice znanstvenih knjiga, a Vi ste, profesorice Horvat, i nagrađivana autorica književnih tekstova. Je li povezanost književnosti i ekonomije, a koju smo već spomenuli, potvrđena ovom studijom?



Jasna Horvat, fotografija: Zorislav Kalazić


Jasna Horvat: Književnost je u mom slučaju postala drugom profesijom, ali i prostorom eksperimentiranja različitim vještinama među kojima se ističe apstraktno razmišljanje posredovano znanjima iz metodologije. U neoliberalnoj ekonomiji tržište prisiljava nakladnike i autore slijediti volju većine, odnosno predviđati ukus publike. Ono što vidim okidačem nekih budućih studija povezano je s nepredvidivošću publike budućih razdoblja koja će konačno presuditi što je nakladništvo današnjice proizvelo kao ostavštinu budućim naraštajima, a što je bilo tek proizvodom za zabavu najširih slojeva društva.

Književnost i ekonomija, čini se, povezane su statistikom i zbirnim pokazateljima uspješnosti iskazanim kroz broj prodanih/pročitanih primjeraka nekog teksta. Međutim, iz moje osobne vizure, kvaliteta teksta presudna je i nije povezana s prihvaćenošću teksta na tržištu, nego s njegovom dugovječnošću nerijetko povezanima s vizionarskom jedinstvenošću.


Josipa Mijoč i Jasna Horvat, fotografija: Krešimir Strahonja


Profesorice Mijoč, možemo li statistiku staviti u službu književnosti ili ekonomije?

Josipa Mijoč: Statistika je drugi materinski jezik kojim govorimo ne samo u studiji "Nakladništvo 2019." nego i u drugim zajedničkim publikacijama među kojima se ističe "Istraživački SPaSS" (Naklada Ljevak 2019.). Navodim Istraživački SPaSS ne samo zbog njegove opsežnosti nego i zbog brojnih definicija kreativne industrije i svih njezinih sektora koje smo ponudile u navedenoj knjizi. Stavljanjem statističke metodologije u službu istraživanja kreativne industrije uspostavlja se njezina primjena na polju koje još uvijek nije institucionalizirano u Republici Hrvatskoj te time statističkoj metodologiji stavljamo naglasak na društveno korisnom djelovanju. Istraživanje nakladništva u Republici Hrvatskoj provedeno je unutar znanstveno-istraživačkog projekta, ali potpuno volonterski – bez financijskih naknada istraživačima i suradnicima. Posebno se ponosimo objavljenom studijom jer je u polju nakladništva potvrdila da se nakladnički projekti mogu ostvarivati u otvorenom pristupu, da mogu biti javno dostupni i realizirani bez isplaćenih naknada autorima, istraživačima, urednicima i suradnicima.

Premda su naša nastojanja usmjerena doprinosu što bržeg i uspješnijeg uređivanja odnosa na tržištu nakladničkih proizvoda, naša je istraživačka studija "Nakladništvo 2019." objavljena u otvorenom pristupu kao volonterski doprinos svih osoba navedenih u impresumu.

Okolnosti epidemije u kojoj smo se našli naglašavaju povratak aktivnostima poput čitanja, ali i konzumiranja kulture u digitalnom svijetu, a mnogobrojna ograničenja na tržištu i u proizvodnji dočekali su, među ostalim, i nakladnici i knjižari. Kako komentirate ugrozu od koronavirusa i (re)akcije u polju nakladništva na tu ugrozu?

Uočava se da mjere preventive i zaštite pozivaju na povratak vlastitim prostorima, a time i sadržajima koje nudi nakladništvo, a koje nisu povezana s festivalizacijom i masovnim okupljanjima organiziranim s pozivanjem na nakladnički proizvod. Čitanje je poziv za izdvojenost i usmjerenost te mu pogoduje boravljenje u zatvorenim prostorima. Ljekovito svojstvo čitanja visoka je koncentracija bez koje se pročitani tekst ne može razumjeti i usvojiti, a koja misli usmjerava izvan uznemirujućih vijesti. Čitanje daje odgovor o prirodi ljudske vrste i, premda odgovor nije jednoznačan, jedino ga je moguće potražiti u tekstovima koje oblikuje nakladništvo.

Možete li zaključno reći kakve su Vaše preporuke i očekivanja vezana uz polje nakladništva u RH?

Istraživačka studija "Nakladništvo 2019." ukazala je na postojeće prijepore u komunikaciji djelatnika u nakladništvu. Činjenica je da se elektronička komunikacija ne upotrebljava u svim svojim mogućnostima te da informacije o postojećim neobjavljenim autorskim sadržajima ne dospijevaju do svih zainteresiranih dionika nakladničkog poslovanja. Uspostavljanjem digitalne burze neobjavljenih autorskih sadržaja osigurala bi se učinkovita komunikacija te bi se izbjeglo usporavanje protoka informacija.

Kvalitetna predviđanja o potrebama djelatnika u nakladništvu osigurala bi se sustavnim istraživanjem stajališta za što istraživačka studija "Nakladništvo 2019." pruža metodološki okvir. S obzirom na to da je metodologija usmjerena na online istraživanje, ne postoji prepreka da se takvo i srodna istraživanja ne provedu i u ograničenjima nastalim zbog ugroze od koronavirusa.


Moderna vremena, 16. travnja 2020.


© 2018 Željko Ronta

  • w-facebook