• Jasna Horvat

Kulturni kapital - plenarno predavanje na 5. hrvatskom iseljeničkom kongresu

Updated: Jul 7

https://ika.hkm.hr/novosti/otvoren-5-hrvatski-iseljenicki-kongres/


MOSTAR (IKA) 1. 7. 2022. / 18:27

Na Sveučilištu u Mostaru u petak 1. srpnja 2022. svečanim je programom otvoren 5. hrvatski iseljenički kongres.


„Iseljenički kongres u Mostaru ima za cilj pokazati hrvatsko zajedništvo širom svijeta, ali i poslati poruku da Hrvati u BiH, u svojoj borbi za opstanak, ne smiju biti sami“, poručio je Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora HIK-a govoreći na otvaranju Kongresa. Dodao je kako svi živimo u nesigurnim društvenim prilikama koje vladaju u svijetu, ali koje djeluju i na društvene odnose u BiH.




„Hrvati u BiH suočeni su s problemima i izazovima kako i na koji način sačuvati svoj nacionalni identitet i ostvariti sva svoja prava koja imaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Zato moramo pokazati da u svojoj borbi za opstanak ne smiju biti sami“, istaknuo je Sopta. Mario Jareb, potpredsjednik Matice hrvatske kazao je kako su Hrvati u iseljeništvu često suočeni s izazovima gubitka svoga identiteta, u čemu Matica hrvatska može puno učiniti, posebice u smislu očuvanja veza i širenjem rada u iseljeništvu. „Radi se na organizaciji nekoliko ogranaka, na primjer u SAD-u, i nadamo se da će taj rad u skorije vrijeme donijeti nove plodove i pomoći očuvanju hrvatskoga identiteta“, naglasio je Jareb. Hrvatska matica iseljenika već 71 godinu prati iseljeništvo širom svijeta, kazao je ravnatelj Mijo Marić. „Imamo veliko iskustvo u tome, ali otkada imamo hrvatsku državu i poboljšana tehnička sredstva u pogledu komunikacije, znatno nam je lakše uspostaviti vezu i komunicirati s našim iseljeništvom“, otkrio je Marić. Na Kongresu se obratio i mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, istaknuvši kako je papa Franjo kazao da društvene probleme moraju rješavati mreže zajednice, a ne samo zbroj pojedinačnih dobrih djela. „Svjesni smo kao pojedinci da su naš način života i djelovanje značajni i potrebni, ali kao članovi zajednice moramo se posvetiti problemima na široj razini kako bismo utjecali na trajne promjene uvjeta i okolnosti u kojima živimo“, smatra biskup. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić napomenuo je kako će se iz Mostara svim Hrvatima u BiH, Hrvatskoj i iseljeništvu poslati poruka sloge i zajedništva, a istaknuo je i važnost činjenice da su tematske cjeline i ciljevi Kongresa vezane uz Hrvate Bosne i Hercegovine. Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije također se dotaknuo teme zajedništva, ne gubeći iz vida aktualni politički trenutak, a posebno se osvrnuvši na Hrvate u Bosni i Hercegovini. „Hrvati su raseljeni po svim kontinentima. Kroz povijest su imali i imaju izniman značaj i vitalnu ulogu kada je u pitanju borba kroz povijest, opstanak, ostanak, ali i razvitak naše matične domovine. Svjesni smo naše povijesti i naše sadašnjosti, a naša obveza je okrenuti se prema budućnosti. U svemu što se događa ključnu ulogu ima zajedništvo“, smatra Herceg. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru napomenuo je kako je SUM jedno od osam javnih sveučilišta u Bosni i Hercegovini, ali jedino javno sveučilište na službenome hrvatskom jeziku. Podsjetio je i na to da Sveučilište u Mostaru ima institucionalnu akreditaciju Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, kao i da su sveučilišne diplome priznate u europskom akademskom prostoru. Dotaknuo se prepoznatljivosti u međunarodnom akademskom prostoru, ali i međunarodne suradnje koja je strateško područje Sveučilišta u Mostaru. „Naš je izazov biti odgovoran u sadašnjemu vremenu, stalno se razvijati i mijenjati, a težimo postizanju europskih standarda na svim područjima koja čine moderno svjetsko sveučilište. Sve navedeno ukazuje na važan akademski i znanstveni kapacitet te mogućnost povezivanja s Hrvatima u cijelom svijetu“, naglasio je rektor Tomić. Na koncu svoga obraćanja kazao je kako SUM može biti temelj novih mogućnosti, nove suradnje i povezivanja iseljene Hrvatske. Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH smatra da moramo biti svjesni činjenice da je društveni i politički kontekst itekako bitan da bismo održali državu i ljude na ovim prostorima. Na svečanom otvaranju Kongresa sudjelovao je i Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH poručivši kako je potrebno posvetiti se pitanju nacionalne kulture hrvatskog naroda. „Potrebno je posvetiti se tom pitanju kako bi dugoročno govorili i o nekim drugim stvarima koje nas mogu izdvojiti kao malobrojan narod na globalnoj razini, i to kroz svoju posebnu vrijednost, kroz ponos koji imamo, kroz izvrsnost koju gradimo i kroz sve institucije koje stoluju u Mostaru“, podvukao je Čović. Dodaje kako Hrvati stoljećima ostavljaju svoje tragove koje neki na mudar način žele, kako je naveo, „transformirati iz jednog kolektiviteta u građansku tvorevinu kojom bi se trebalo izbrisati hrvatsko naslijeđe, kultura, baština i jezik“. „Ovo može biti dobar poziv mladim ljudima da dobiju stipendije, da im mi to osiguramo kroz Hrvatski narodni sabor BiH, da dođu na naše Sveučilište gdje imamo studije na hrvatskom, ali i engleskom jeziku. To može biti primjer dobrog uvezivanja i okretanja nama, ne da se bavimo sami sobom, nego da pokažemo da nas ima diljem svijeta i da zajedno, kroz jedan hrvatski pleter, možemo poslati poruku kako Hrvati BiH jesu svoji na svome, da ćemo se i kroz ovaj izborni kapacitet izboriti za svoju jednakopravnost, da će nas predstavljati legitimni predstavnici na svim razinama vlasti“, zaključio je Čović. Nakon svečanog otvaranja i uvodnih obraćanja, na 5. hrvatskom iseljeničkom kongresu održana su plenarna predavanja o hrvatskoj stvarnosti, identitetu, prilici za povezivanje i aktualnom trenutku za Katoličku Crkvu, a koje je moderirao Marin Sopta. Damir Zorić ispred Hrvatske udruge poslodavaca održao je predavanje o gospodarstvu i hrvatskom identitetu. „Bez čvrste uvezanosti u gospodarskom smislu, sve drugo što se radi ide u vjetar i ne uspije se ostvariti. Po onoj staroj izreci ‘domovina je tamo gdje je dobro’, a iako mi volimo svoju domovinu i kad nije dobro, teško je ostvariti život u uvjetima koji nisu dobri“, poručio je Zorić. Jasna Horvat s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorila je o kulturi kao gospodarskom resursu. „Kultura je resurs koji se potrošnjom umnaža. Što je više trošimo, bit će je više. Za kulturnu potrošnju je jedina pretpostavka znati kako voljeti, što nam je misija budućnosti. Kultura je potvrda naše jedinstvenosti“, poručila je Horvat. O temi „Aktualni trenutak Katoličke Crkve u BiH“ govorio je predsjednik BK BiH i Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić. „Od 2002. godine do danas katolici u BiH u kontinuitetu imaju negativan priraštaj. Iseljavanje je drugi problem katolika. Demografski pad posljedica je istovremenoga djelovanja mnogo uzroka, između ostaloga izostanka političke i materijalne podrške povratku progonjenih i raseljenih, negativan prirodni priraštaj, novo iseljavanje, nezaposlenost, nepoštivanje prava radnika, spor gospodarski razvitak, nesigurnost, korupcija i nepotizam“, poručio je nadbiskup, navodi se u izvješću objavljenom na mrežnoj stranici Sveučilišta u Mostaru.


93 views0 comments

Recent Posts

See All