Knjiga je kotač i ima vlastiti život, jednako      kao što je i život kotač koji se uvrće u              vlastitu knjigu. 

Jasna Horvat, Atanor 

DOBRODOŠLI

U SVIJET ARS HORVATIANA 

Pozdravljam Vas pri dolasku na virtualna predstavljanja književnog opusa Ars Horvatiana. 

Pronađeni u mreži brojnih internetskih poveznica, povežimo se i književnim tekstovima. Dobrodošli!

MISAO TJEDNA

Oživljujući vlastitom matematičkom mistikom i ludističkom estetikom uspomenu na znamenito djelo književnoga manirizma Ars combinatoria Ramona Llulla i oslanjajući se na poetiku zadanih matematičkih i jezičnih kodova oulipovaca, Jasna Horvat stvorila je u hrvatskoj književnosti autorski konceptualistički opus Ars Horvatiana koji odgovara na mogućnosti i izazove novoga globalnog i virtualnog doba, ali i na vječnu potrebu za dječjom igrom.

Dubravka Oraić-Tolić

OCIJENILI SU 

U hrvatskoj književnosti ne postoji tako dosljedan, planski zamišljen i izgrađen opus u poetici konceptualizma kao što je to ars Horvatiana (Oraić Tolić, 2016). Riječ je o hibridnim strukturama u kojima se spajaju umjetnost i znanost, fikcija i zbilja, povijest kulture i autobiografija. Svi romani Jasne Horvat građeni su na nekoj jednostavnoj velikoj ideji, konceptu ili „aksiomu“, kako je svoje ishodišne konceptualne projekte nazvala sama autorica na kraju romana Alikvotu vlastitome metaopisu –  Manifestu aksiomatske književnosti. Te ideje, koncepte ili aksiome autorica pronalazi u svijetu  znanosti, najčešće u matematici i lingvistici,  ali i u folkloristici i kemiji, te ih u romanesknome tkivu razrađuje najrazličitijim postmodernističkim tehnikama, pa i tehnikom citatnosti. 

Dubravka Oraić Tolić

Dosadašnja je književna ograničenja Jasna Horvat ostvarila usvajanjem matematičkih, gramatičkih i prirodno-znanstvenih modela. Tako je u "Azu" ograničenje bio simbolički, matematički i grafemski ustroj glagoljskoga pisma, u "Bizariju" gramatičko pojašnjenje načina vezivanja, u "Auronu" određenje ljepote prema pravilu zlatnoga reza, u "Vilikonu" i "Vilijunu" – opraštanje Marka Pola i Kublaj-kana omeđeno magičnim kvadratom broja 12, u "Alikvotu" – potreba za dijeljenjem vlastite osobnosti kodirano alikvotskom mandalom te u "Atanoru" – pojašnjenje (su)postojanja u okviru periodnog sustava elemenata. Tomu nizu romana pisanih ograničenjem pridružuje se "OSvojski", koji je također proistekao iz ograničenja, ali ovaj put povezanih sa strategijom, ratom i hazardom.

Ivana Buljubašić

I ako u “Vilijunu” ima književničke neobuzdane mašte, a ima je, njezin je cilj upozoriti na činjenicu da je i sama ljudska povijest zapravo nedovršeni proces u kojem se sve ne može izmjeriti ni ustanoviti preciznošću apotekarske vage. Stoga i literatura ima pravo promišljati povijest i tzv. povijesne činjenice, što Jasna Horvat uz pomoć svojih brojnih i razgranatih znanja i talenata i čini. Tako ispisuje netipičnu i intrigantnu biografiju netipičnog i intrigantnog Marka Pola, bavi se njegovim podrijetlom, mjesto njegova rođenja pripisuje Blatu na Korčuli, bavi se njegovim šibenskim razdobljem, dakle uvodi nas u svijet u koji do sada i nismo zakoračili.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/kultura/roman-vilijun-jasne-horvat-literarni-je-spomenik-marku-polu-i-oda-nomadizmu-i-nomadima-1157095 - www.vecernji.hr

Denis Derk

Uočivši kako je jednak broj igraćih karata i šahovskih figura, Jasna je Horvat na igraćoj ploči romana OSvojski književnu igru zaigrala s trideset i dva igraća lika. Tako su četiri rijeke kartaške sedmice te ujedno i četiri pješaka govoreno jezikom šahovskih figura. Kako su rijeke kartaške sedmice, vrata su osmice, okusi su devetke, skakači su desetke, dečki – lovci kartaški su dečki i šahovski lovci, kraljice – dame kartaške su kraljice, šahovski pješaci i šahovske kraljice, kraljevi su kartaški kraljevi, šahovski pješaci i kraljevi, dok su asovi – topovi kartaški asovi i šahovski topovi.

Milica Lukić

Jasna Horvat piše mudre i zanimljive romane, negdje na tankom rubu između znanosti i literature, onom najboljem od oba područja.

Sanja Nikčević

Imamo i odličan primjer u Slavoniji, gdje se kroz nove projekte brendira grad Osijek - književnica i znanstvenica Jasna Horvat svojim primjerom OSvojski spaja kreativne industrije s turizmom i kroz autentičnu priču iz povijesti i nove tehnologije stvara održivu platformu turističke destinacije kao otvorenog sustava, stvara priliku za ulazak novih dionika i njihovih poduzetničkih i inovativnih projekata.

Romana Lekić

„Vilijun“ o Polu priča više nego neke stroge, znanstvene monografije sa stotinama fusnota. Knjiga sobom nosi obilježja Polovog vlastitog djela – „Milion“. On je mješavina činjenica i mašte, pri čemu je objektivna stvarnost podvrgnuta težnji da se čitatelj zadivi, zapanji.

Marin Knezović

Tekst je pisan pomalo esejistički, kao filozofično-romantičarsko-putopisno-introspektivni izraz, a razlikuju ga pripovijedanje u trećoj osobi i pripovijedanje u prvoj osobi (riječi Eugena Savojskog). OSvojski je djelo koje svojom sadržajnošću nalikuje kakvom dokumentarnom filmu, istovremeno djelujući kao sjajna kombinacija „stvarnosne fikcije“ i povijesne činjenice. Kad bi se tekst morao opisati u tri riječi, bile bi to: Osijek, pojedinac i šah.

Marina Mađarević

Osim ispovjednih zapisa, u najavama poglavlja te uvodnom i zaključnom poglavlju prisutan je i glas sveznajućeg pripovjedača. Služeći se šahovskim figurama i igraćim kartama, autorica je modelirala roman u osam poglavlja.
Lik i djelo Eugena Savojskog povezuje se uz grad Osijek, poveznica grada i glavnoga lika romana tako je naznačena već naslovom. Žanr dnevničkih zapisa dopušta ispovjednu notu kojom se razotkrivaju strahovi, želje, boli i osjećaji koji se pripisuju OSvojskom
Zanimljiva je vizualna razina teksta s ilustracijama igraćih karata, citatima, i crnom i crvenom bojom, te kodovima zvučnog zapisa.

Jagna Pogačnik

© 2018 Željko Ronta

  • w-facebook