top of page
  • Jasna Horvat

Književnost je idealna za brendiranje. Pa i prvi globalni marketingaš bio je Marko Polo


2. siječnja 2023.

Suzana Lepan Štefančić

Večernji list



Osječka književnica i profesorica na Ekonomskom fakultetu slavi dvadeset godina rada, a citat je iz njenog romana "Vilijun" nedavno postao moto luksuznog hotela "Valia" u dalekom Bangkoku.



Luksuzni hotel “Valia” u dalekom Bangkoku za svoj je moto izabrao citat iz knjige jedne Osječanke. Izabrali su rečenice: “Kartu svijeta crtaju putnici i nomadi. U njega su ugrađeni koraci, noći i dani, postaje i susreti”, a to su rečenice iz romana “Vilijun” Jasne Horvat, književnice, multimedijske umjetnice, teoretičarke kulture, Osječanke koja je uza sve to i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ona se u hrvatskom kulturnom krugu posebno izdvaja jer piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež, a paralelno s time objavljuje i znanstvena i stručna djela.


Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/kultura/knjizevnost-je-idealna-za-brendiranje-pa-i-prvi-globalni-marketingas-bio-je-marko-polo-1646267?fbclid=IwAR2wa5WPzoy3rbjVDoekeb8Th3o2yPqzhd_YnA81WU0DNujQ4zTBfyj23dQ - m.vecernji.hr


Citirani roman “Vilijun” objavila je 2016. godine u izdanju Naklade Ljevak, a lani je doživio i svoj engleski prijevod, pod naslovom “Villion”. Baš iz engleske verzije izvučen je citat koji se može naći i na internetskim stranicama novog hotela s pet zvjezdica u Bangkoku, a koji je inspiriran “misterijom i magijom odiseje duž začaranog Puta svile”. Lijep je to poklon Jasni Horvat, inače profesorici statistike, koja baš ove godine proslavlja dva desetljeća svog književnog rada. Njoj u čast, kolegica joj Josipa Mijoč objavila je knjigu “Ave, Ars Horvatiana, 20 godina književnog opusa Jasne Horvat”, i to na čak šest jezika – engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, mađarskom te kineskom. A sve to vrijeme, puna dva desetljeća, Jasna Horvat uspješno povezuje književnost i znanost...


Imate li ikakve povratne informacije, kako je citat iz vaše knjige zapravo postao moto hotela u Bangkoku?

Nemam, ali jasno mi je da je riječ o promišljenoj odluci vlasnika hotela i investitora. Takav poslovni pothvat izgrađen na književnom tekstu ogledni je primjer suvremene turističke strategije. Citat izdvojen iz romana “Vilijun” ima dodatnu vrijednost jer roman obiluje i citatima mnogih uglednih književnika, kao što su Calvino, Borghes i Coleridge. Uz to, te riječi i njihova “upotreba” u hotelu potvrđuju kako suvremeni putnici očekuju poistovjećivanje s iluzijom, a iluzije nastaju i žive upravo u književnim tekstovima.


Nakladnik će za “Vilijun” reći da je on kulturološka iskaznica Hrvatske, ali i brojnih zemalja i postaja na Putu svile. Kako ste to postigli?

Formula je spajanje književnosti i postupka brendiranja. Riječ je o moje dvije velike ljubavi; jedne potekle iz svijeta umjetnosti, a druge iz svijeta ekonomske znanosti. Književnost je medij visoke komunikativnosti, upravo idealan za brendiranja. Moja ekonomska istraživanja pokazala su kako Republici Hrvatskoj nasušno nedostaje brendiranje te sam se 2016. godine odlučila okušati u takvom pothvatu. U romanu “Vilijun” važnu ulogu ima prvi globalni marketingaš. Bio je to Marko Polo, koji svojim književnim glasom promovira Republiku Hrvatsku, ali i Kublaj-kanovo carstvo, odnosno Narodnu Republiku Kinu. “Vilijun” je do te mjere odjeknuo da je već 2017. godine bio predstavljen u Kini, a 2018. sudjelovala sam u Radnoj skupini bivše predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović oformljenoj za brendiranje Republike Hrvatske. Iste godine hepening “Vilijun” dobio je nagradu Ful-kulturno Super brendsa, a 2020. godine za “Vilijun” sam primila nagradu “Simply the Best”, koju dodjeljuje turistička struka.


Isprepleli ste u svom radu, ali i životu književnost i znanost, ljubav prema matematici i magiji, kao i intermedijalnost. Kako spajate sve te suprotnosti, kako uspijevate “plesati” na rubu između znanosti i literature?

Životu pristupam kao eksperimentu u kojemu su dobrodošle sve supstance, jedino je potrebno pronaći vlastitu recepturu kako ih primjenjivati. Znanost i umjetnost potekle su iz istog izvora i stoljećima nisu bile razdvojene. Na koncu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i danas u svojem nazivu spaja ta dva vrhunca ljudske umnosti. Moja je formula vrlo jednostavna: istraživačke postupke posuđujem iz znanosti, a intuitivne interpretacije prepuštam umjetnosti.


Romanom “Az” popularizirali ste glagoljicu, kao i život i djelo Konstantina Ćirila. Koliki je to bio izazov?

Prvo sam se bavila hrvatskom mitologijom, a potom sam romanom “Az” književno brendirala hrvatsku pismenost onako kako to čine velike svjetske kulture. Za razliku od postmodernističkih teorija koje su proglasile smrt velikih tema, autora i književnih likova, uočila sam da ekonomija vapi za velikim temama. Nakon hrvatske mitologije okrenula sam se pismu jer su jezik i pismo najveći dosezi ljudskog uma. Pišući roman “Az”, i to deset godina nakon što sam obranila doktorat iz ekonomskih znanosti, posve sam presložila svoje dotadašnje obrazovanje. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti taj je napor prepoznala te je 2010. roman “Az” nagradila i označila ga književnim dosegom te godine.


Vaš se “Auron” može čitati od početka prema kraju, kao što to radimo sa svakom drugom knjigom, ali može i obrnuto, a tu su i rubnice. Što zapravo znači takav pristup?

Književnici potekli iz oulipovske “radionice književnih potencijala” moji su uzori. Njihov pogled na književnost kao medij čije su mogućnosti neiscrpne, ali i nedostatno (raz)otkrivene, potaknula me stvarati “knjige igračke”. Držim da književnost novoga doba mora objedinjavati sve funkcije čitanja: osobni razvoj, korisnost, uživanje i bijeg od rutine.


“Auron” tematizira zlatni rez – univerzalan kod ljepote te ga svojom strukturom oponaša, a rubnicama informacijski podržava. Na stranicama vaših knjiga su QR kodovi. Tako je i u “Vilijunu” i u “Osvojskom”, u kojem je središnja figura veliki vojskovođa Eugen Savojski. Je li i to spoj povijesti i suvremenosti ili ima neku drugu značenjsku pozadinu?


Čitatelje potičem na aktivnost. Zamišljam ih opremljene mobitelima kojima učitavaju QR kodove te tako u otisnutoj knjizi dobivaju multimedijsku knjigu igračku. Oni kojima je naporno takvo dinamičko čitanje mogu se zadržati na otisnutom tekstu. Za njih posebno brižljivo biram citate te postajem i savjetodavac koji čitatelje upućuje na izvore iz kojih sam crpila građu. Iz mojih iskustava, maštu ne ugrožavaju činjenice i podaci, dapače. Čitatelji su srodni putnicima. I čitatelji i putnici putuju sa željom poistovjećivanja i željom da njihovo iskustvo bude jedinstveno, ali i vjerodostojno. Roman “Vilijun” potvrdio je da su književnost i putovanja potekli iz vrlo srodnih potreba te da se na koncu susreću u luksuznim hotelima kao i u prestižnim kulturnim ponudama.


Roman “Atanor” ističete najsloženijim u svojem opusu, koji je akademkinja Dubravka Oraić Tolić nazvala Ars Horvatiana. Zašto je tomu tako?

Periodni sustav elemenata ugradila sam u cijelosti u roman “Atanor” te sam tako metaforu kemijskog i fizikalnog postojanja pretvorila u književnost. Glavni junak je Vodik – nositelj kozmičke kreativnosti, ali i svi drugi elementi imaju jasne uloge. Pišući ga, jednim dijelom poistovjećivala sam se s kemičarima, a drugim dijelom s kemijskim elementima, posebice s vodikom, koji je proglašen gorivom budućnosti.


Zajedno s kolegama s fakulteta, promovirate kreativnu industriju. Koliko je Hrvatska odmaknula u razvoju te industrije modernog doba?

Ekonomski fakultet u Osijeku predvođen Josipom Mijoč i studentima, članovima studentske udruge Institut Andizet, učinio je krupne korake u istraživanju kreativne industrije. Paradoksalno jest da je kreativna industrija dugo prisutna, ali potrebna joj je pravna i ekonomska organiziranost. Predvodnici smo takvih aktivnosti, a naši programi Kreativna riznica i Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije postali su meka kreativnim profesionalcima i mladim sudionicima.


Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/kultura/knjizevnost-je-idealna-za-brendiranje-pa-i-prvi-globalni-marketingas-bio-je-marko-polo-1646267?fbclid=IwAR2wa5WPzoy3rbjVDoekeb8Th3o2yPqzhd_YnA81WU0DNujQ4zTBfyj23dQ - m.vecernji.hr




179 views0 comments
bottom of page