• Jasna Horvat

Vilijun - uzbudljiva igra (Marin Knezović)

Updated: Jul 25, 2019



Uzbudljiva igra


Marin Knezović


Pojedine knjige vješto izbjegavaju žanrovska određenja. Roman, esej, pripovijetka, kolumna, poezija ili proza – jednostavno, nije bitno. Takvim knjigama kojima ne pristaje ni jedno odijelo i koje iskaču iz svakog okvira pripada i „Vilijun“ Jasne Horvat.

Što je to „Vilijun“? Koju god odrednicu izaberete sigurno će te i pogriješiti i biti u pravu. Najbolje je odredila svoje djelo sama autorica proglasivši ga „igračkom“. Zaista „Vilijun“ je intelektualna igra bez jasnih granica vođena samo znatiželjom autorice i uživanjem u novim spoznajama.

U svojoj osnovi ona je razgovor između legendarnog putopisca iz 13. st. Marka Pola i njegova domaćina, vladara silnog mongolskog carstva Kublaj – kana. Pri tome odnos između Pola i kana podsjeća na odnos između Šeherezade i cara Šahrijaha u „Tisuću i jednoj noći“. Polo je dužan utažiti požudu Kublaj – kana za znanjem, uzbudljivim, sanjarskim spoznajama.


SKENIRANJE QR KODOVA


Na izgled, struktura knjige vrlo je složena. Ona je podijeljena na tri „reda“ prema čarobnom kvadratu od 9 brojki. Unutar „redova“ nalaze se priče o zemljama, gradovima i pojavama. Tu se na istoj razini nalaze Korčula i Šibenik kao i drevni gradovi Kine i središnje Azije, glagoljica, „troplet“ i vile iz hrvatske narodne predaje s predstavama istočnjačke mistike i filozofije.

Usprkos tome knjige funkcionira. Ali pod jednim uvjetom. Moramo je prihvatiti kao „igračku“, izraz uživanja u stjecanju i širenju znanja. Ona je poput nevezane rasprave uz kavu i čašu vina. Satima s prijateljima raspravljate o svemu i svačemu, a rezultat toga nisu toliko nove spoznaje koliko osjećaj užitka u razmjeni različitih znanja i pogleda na njih. Upravo taj užitak čini „Vilijun“ lijepom književnošću, a ne publicistikom.

Užitak autorica pojačava opojnom atmosferom kojom je omotala knjigu. Zlato, srebro, svila, mirisi, nebrojni dvorani, čudesne zvijeri paradiraju stranicama djela stvarajući u čitatelja osjećaj kako se nalazi između sna i jave, pri čemu nije jasno kada se nalazimo u prostorima zbilje, a kada izvan dosega racionalnog. Isto tako knjiga s lakoćom prelazi jednim odlomkom ili čak zarezom tisuće kilometara, a danas, jučer i sutra su dogovorne kategorije.

Izlaženje knjige izvan okvira autorica naglašava i njezinom otvorenošću prema novim tehnologijama. „Pametni“ telefoni često se spominju kao neprijatelji klasične knjige. Ljudi umjesto čitanja putem prijenosnih naprava samo konzumiraju nepregledne digitalne sadržaje koje nudi Internet. Jasna Horvat se pak zalaže za plodan suživot Gutenbergova izuma i digitalne tehnologije. Autorica očekuje da čitajući knjigu koristite pametni telefon. Skeniranjem QR kodova u knjizi otvara vam se još jedna dimenzija ovog djelo.


FASCINIRANOST DALEKIM KRAJEVIMA


Poslije čitanja ovog prikaza „Vilijuna“ možete si postaviti pitanje u kolikoj je mjeri knjiga uopće djelo o Marku Polu? „Vilijun“ o Polu priča više nego neke stroge, znanstvene monografije sa stotinama fusnota. Knjiga sobom nosi obilježja Polovog vlastitog djela – „Milion“. On je mješavina činjenica i mašte, pri čemu je objektivna stvarnost podvrgnuta težnji da se čitatelj zadivi, zapanji. Danas znamo da puno toga što je navedeno u „Milionu“ je porod mašte, a ne stvarnog iskustva. Zato se mnogi pitaju da li je Polo uopće proputovao krajevima koje „opisuje“.

Ono što je jedino bitno u „Milionu“ je opojni polet mašte, fasciniranost dalekim krajevima i ljudima koja je potom opsjela milijune Europljana i ponukala ih na, u dotadašnjoj povijesti ljudskog roda, nezamislive avanture. Njihov rezultat je globalizirajuće društvo u kome danas živimo. Jasna Horvat tu fasciniranost svojim „Vilijunom“ ponovo doziva u pamet.

0 views

© 2018 Željko Ronta

  • w-facebook