Novo doba donijelo je brojna pomagala koja nude zamjensko pamćenje i dopunsku pamet.

Vizualnost i virtualnost nameću se virusnom brzinom, ali je u podlozi i nadalje misao oblikovana u rečenicu.

Akademsko izražavanje sastoji se od akademskog pisanja, akademskog oslovljavanja, akademskog raspravljanja, zaključivanja i izlaganja.

Akademsko zaključivanje dijelom je akademskoga bontona jer se standardi i norme istraživačkih postupaka razvijaju, dogovaraju, oplemenjuju i nadograđuju te time predstavljaju oblik uljuđenosti u prostoru akademskog djelovanja.

Vežemo se uspomenama, mjestima, mirisima, pripadnostima.

Neke svakodnevno imenujemo u razgovorima, druge povjeravamo bliskim osobama, neke zapisujemo.

Oslanjajući se na „nove“ pameti, gube se određene vještine, a druge se tek stvaraju.

Akademsko izražavanje nalazi se na samom vrhu pismenosti i usmenosti, njime se pojašnjavaju ideje, novumi i doprinosi, pretpostavka je uspješnih rasprava i akademskog zaključivanja.

U širem smislu akademsko izražavanje može se podijeliti na akademsku pismenost i akademsku usmenost te obuhvaća i akademsko ponašanje.

Vežemo se srodnostima, ali i suprotnostima.

Vezanosti nosimo u sebi.

Pisanje o vezanostima zahtijeva i uporabu vezničkih riječi, povezivanje rečenica i rečeničnih dijelova.