Akademski autorski kabinet na A

Jasna Horvat, sveučilišna profesorica, književnica i teoretičarka kulture

Svoj je kabinet uredila kao kapelicu duha koja pobuđuje duhovni rast,

idejnost i inovativnost

Od dotrajalog sam namještaja načinila marketinške poruke. A kod mene su poruke uvijek vezane uz pismenost i sposobnost ljudskog roda da izgovori i zapiše misao

Piše: Ivana RAB GULJAŠ

https://www.glas-slavonije.hr/osijek/2025/09/12/svoj-je-kabinet-uredila-kao-kapelicu-duha-koja-pobuduje-duhovni-rast-idejnost-i-inovativnost-717657/

Ako uđete u svjetovnu zgradu na trgu koji nosi ime vođe hrvatskoga narodnog preporoda, a koja pripada Ekonomskom fakultetu, sastavnici sveučilišta nazvanoga prema čuvenom biskupu, političaru i meceni, pa se popnete na prvi kat i nastavite lijevo do kraja uskog hodnika, doći ćete do - samice. Tako duhovito, ali ne i posvema neprecizno, svoj kabinet naziva Jasna Horvat, profesorica u trajnom zvanju, književnica i teoretičarka kulture.

Sve počinje od A

No, kako bismo pobjegli od konotacije isključivosti i usamljenosti kojom je bremenita riječ samica, radije prigrlimo drugi profesoričin naziv za njezin kabinet - kapelica duha. Doista, kad zakoračite u tu neveliku kvadraturu u pravi trenutak, baš kada poslijepodnevno sunce blagonaklono prospe zrake kroz vitraje na uskom i visokom prozoru, pa se sve u kabinetu učas preobrazi, ništa vas ne može odvući od dojma da ste ušli u kakav oratorij poput onih u dvorcima, koji su služili za pobožnost ukućanima. Ali nipošto nije eremitorij s obzirom na to da su kabinet dobrodošli i studenti i kolege pa čak i znatiželjnici poput nas novinara.

- Željela sam pokazati da su austro-ugarski prostor oružničke vojarne u kojemu su danas kabineti nalikom na samice. No te naše samice ne vode duhovnom rasapu, nego baš suprotno - duhovnome rastu. Štoviše, to pokazati tako da od dotrajalog namještaja pokušam načiniti marketinške poruke. A kod mene su poruke uvijek vezane uz pismenost i sposobnost ljudskog roda da izgovori i zapiše misao, za razliku od svih drugih vrsta koje i pjevaju i možda će napraviti trag u pijesku poput slike, ali ne znaju poslati smislenu poruku koja ima gramatiku i sva ostala pravila, što je za mene, uz milosrđe, najveći doseg ljudskoga duha - otkriva nam prof. Horvat.

U uređenju je ovoga interijera, naglašava, htjela pokazati da je duh jači od materije, zbog čega je mahom iskoristila stari namještaj. Iako uvijek u svojim inovacijama nailazi na razumijevanje uprave - a kako i ne bi kada je Aula glagoljice koju je ondje osmislila postala važnom fakultetskom prepoznajnicom - u transformaciji se kabineta ponajvećma oslonila na sebe, svoju kreativnost i snalažljivost.

- Ormare sam oslikala rabeći boje za stakla jer je glatka površina u pitanju. Sama sam skidala vrata, postavljala ih paralelno s podom i oslikavala tako što sam bila nagnuta nad njih. Pritom je najveći izazov bio predvidjeti kako će te plohe izgledati kada ih uspravim, a to nisam mogla znati do posljednjeg trena. Nisam imala nikakvu skicu, radila sam iz glave. Znala sam što želim: varirati slovo A od ovoga njegovog današnjeg, latiničkog oblika - koji je zapravo ništa drugo doli bog Bik okrenut na rogove - pa preko grčkog alfabeta kada imamo bočno položeno slovo A, da bih taj niz varijacija završila njegovim izvornim izgledom, a to je glava boga Bika s rogovima okrenutim uzgor. To sam ishodište abecede varirala na svim dostupnim plohama, a vitraje, koje sam također sama oslikala koristeći ploče od pleksiglsa, koje sam potom montirala na prozorska stakla, postavila sam tako da su donji oni koji asociraju na abecedu kao starije pismo, a gornji, posljednji, pokazuje glagoljsko slovo AZ jer je ono mlađe od abecede. Osim toga, oblika je križa kojim je obilježena naša tradicija, kultura i sve što živimo. Mali trokuti, raznobojni i razigrani, predstavljaju izdanke i tekovine različitih stvaranja temeljenih na geometriji, koja je također ugrađena u glagoljski niz... Poruka je to kreativnosti u kojoj se jedan te isti oblik može predočiti na nebrojeno načina ovismo o mašti, hrabrosti autora - ne skriva ushićenje prof. Horvat, dodajući kako s vremenom planira napraviti "ljetni i zimski postav".

Ističe kako je pri uređenju svojega kabineta inovirala tehniku vitraja, prilagođavajući je plastičnim prozorskim okvirima, starom namještaju i novom vremenu općenito.

- Pleksiglas koji sam postavljala po zidovima također sam bojala bojama za staklo. U znaku je glagoljice, no tu sam se, za razilku od šarenila prozora, držala zlata, srebra i bijele boje. Ideja je bila ponovno varirati glagoljicu koja, tako priljubljena u zid, šalje poruku ugrađenosti u dobu, u nama, u najčvršćoj materiji koja postoji u ovom prostoru - nastavlja, otkrivajući kako je u tri mjeseca, koliko je uređivala kabinet, nerijetko i po deset sati dnevno posvećivala tome poslu.

Taj je kabinet donedavno dijelila s profesoricom Josipom Forjan i asistenticom Ivanom Jobst, ali i s brojnim demonstratorima na velikim kolegijima na prijediplomskom studiju.

- Akademske 2024./2025. godine nagrađena sam prelaskom na diplomski studij, a profesorica Forjan i Ivana Jobst dobile su svoj kabinet i ostale raditi na prijediplomskim kolegijima. Sada predajem na kolegijima Metodologija istraživanja, Akademska gramatika i sintaksa (oba su nastavak Akademskog bontona, zato pišem novi udžbenik, dodaje) te Inovacija u kreativnoj industriji. Više, dakle, ne moram podučavati tehniku istraživanja, nego filozofiju istraživanja. Promatram i strategiju i taktiku i provedbu istraživanja, našla sam se obgrljena filozofijom i semantikom znanosti u najdubljem i najširem značenju - pojašnjava prof. Horvat.

Površno gledano, netko bi mogao zaključiti kako kolegiju Akademska gramatika i sintaksa nije mjesto na studiju ekonomije, koji pokriva društveno područje, nego mu je mjesto na humanističkim studijima.

- I to bi bilo pogrešno! Taj se kolegij izvodi u trećem semestru diplomskog studija, dakle neposredno prije pisanja diplomskog rada, i studenti iznimno dobro reagiraju. Jedna je kolegica, primjerice, izabrala diplomski rad s tog kolegija, kroz temu o uprabi umjetne inteligencije u akademskom ekonomskom izražavanju. Ne smijemo dopustiti kulturno zapuštanje, poglavito kad je jezik u pitanju. Nadam se da Zakon o jeziku mijenja pogled na izražavanje i na komunikacijsku sposobnost u prenošenju poruka. Jezik mora dobiti svoju važnost u svakoj akademskoj ustanovi! Pisano i usmeno izražavanje temelj je naše uljudbe, u tom je znaku i u tom duhu i ovaj moj prostor oslikan kao autorski akademski kabinet na A - odlučna je prof. Horvat.

Klica radoznalosti

Ekonomisti, prema njezinu mišljenju, moraju imati najširu moguću obrazovnu podlogu jer su prisutni u svim strukama i svim djelatnostima.

- Današnja umjetna inteligencija pokazuje da napuštamo ekonomiju znanja i da putujemo prema ekonomiji ideja ili inovacija, a za inovaciju je potrebno moći transformirati znanje i umijeće. Znanje nam je sada dostupno, na dohvat ruke, nove nas tehnologije obasipaju informacijama. Ne trebamo se bojati umjetne inteligencije, jer ako u sebi nosimo klicu radoznalosti, nećemo se zapustiti, otupjeti, postati nepotrebnima... Greške umjetne inteligencije na koje nailazim kada ju upotrebljavam - a činim to redovito - u meni pobuđuju idejnost i hrabrost, a ne strah od zamjenjivosti - naglašava.

Prof. Horvat hrabrost pokazuje i u svojem književnom radu, u kojem, kako sama kaže, bira teške teme.

- Suočavanje s teškim temama zapravo je razgovor s mojom osobnom inteligencijom na javni način. Kada javno razgovaram sama sa sobom pišući knjigu, tada je igra, odnosno razgovor ozbiljan. Kada mislim ili zapisujem, a znam da to neće čitati nitko osim mene, dopustim si ne dovršiti rečenicu, ne dovršiti misao, pa cijeli taj proces često zna ostati nedovršen. I to me ljuti! (smijeh) Ako je pisanje, kako sam rekla, javni razgovor sa samim sobom, i ako s pošten prema osobi s kojom razgovaraš, a to si ti sam, tada taj tekst ne moraju drugi nužno razumjeti odmah, ali će se to sigurno dogoditi - pojašnjava.

Ekonomiste (što je i sama) naziva lovcima snova, zato uvijek moli studente da nikad ne odustanu od svojih.

- Kada izgubimo snove, onda samo lovimo egzistenciju. Sama sam dokaz da ekonomija nije prijetnja. Meni je ekonomija razbistrila polje rada i stvaranja, nije ga zamutila, ni slučajno! Sve ono što sam radila, nije bilo prihvaćeno odmah. No, bila sam dosljedna i to je prepoznato. O dosljednosti, uostalom, podučavam i svoje studente, pa sam tu dosljednost demonstrirala i u uređenju ove svoje akademske kapelice duha. Aula glagoljice pokazala je moju sklonost slikanju i muralima, u ovom kabinetu i vitrajima, to su mediji o kojima sanjam. U uređenju sam se kabineta držala koncepta koji je posijan u auli glagoljice. Kombinatorika uporabom ograničenja u ovom je prostoru došla do punog izražaja: uska samica, visoki strop, mali prozor, stari ormari... Oulipovci kažu da kada si u stanju osvijesti ograničenja i imenovati ih te pronaći rješenja da ih nadvladaš, onda si, najčešće, inovirao nešto. Ovaj se put to dogodilo u kabinetu koji će, nadam se, svima koji u njega kroče pobuditi duhovni rast, idejnost i inovativnost - zaključuje prof. Horvat.

----

Okvir uz tekst:

"TRAGOVIMA OSVOJSKOG" S JASNOM HORVAT

U sklopu festivala PLANTida 2025., udruga PLANTaža organizira u subotu (13. rujna) edukativnu turu Tvrđom nazvanu "Tragovima Osvojskog", inspiriranu romanom nagrađivane autorice Jasne Horvat, koja će ju sama predvoditi.

"Ova jedinstvena šetnja povezuje književnost i povijest – kroz autoričino ćete pripovijedanje upoznati razmišljanja i životne odluke Eugena Savojskog, otkrit ćete povijesne događaje presudne za Osijek i cijelu Europu, ali i zanimljivosti svakodnevice iz doba kada se oblikovala barokna Tvrđa", najavljuju organizatori.

Polazak je kod Vodenih vrata u 17 sati. Sudjelovanje je besplatno, no broj je mjesta ograničen. Prijave su obavezne do 13. rujna. putem obrasca. Sadržaj je nastao u sklopu projekta "Kultura na asfaltu", koji financiraju Zaklada Kultura nova i Osječko-baranjska županija.